VJEKOSLAV BOŠKOVIĆ AVLIŽ OSMISLIO JE I IZGRADIO GAZDINSTVO NA BRAČU KOJE SE IZGLEDOM VRAĆA U 17. STOLJEĆE

HACIJENDA U SELCIMA NA BRAČU Imanje iz mašte

Kameni kompleks rođen je spontano, bez plana i nacrta, samo po crtežu koji je Avliž imao u mislima
PIŠE TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ                
SNIMIO JOŠKO PONOŠ / CROPIX

Vjekoslav Bošković zvani Avliž iz Selca na Braču bio je istinski vizionar kada je prije gotovo tri desetljeća naumio napraviti inačicu staroga gospodarskog imanja. Bio je to projekt koji je već od početka građenja izazvao nemalu pažnju Bračana, a s vremenom i putnika namjernika što su na ruti prema najistočnijoj točki otoka nailazili na autohtono kameno selo uronjeno u bogate suhozide.

Avliž je u svakom pogledu bio u pravu, znao je da će tradicija, stari običaji i autohtona kamena gradnja jednom postati boom, upravo onako kako se to i pokazalo posljednjih nekoliko godina. Zato se s guštom prisjeća trenutka u kojemu je okupio nekolicinu mladih entuzijasta i također vizionara i započeo s njima svoj projekt. U samo godinu dana nastala je Hacijenda, kameno imanje rođeno gotovo pa spontano, bez ikakva plana i nacrta, samo po crtežu koji je Avliž čuvao u svojim mislima.

Guvno je centar
- Centar Hacijende je guvno, okruglo kameno sijelo na kojemu su ljudi nekada vršili žito. A oko njega su se smjestile štale, kuće za spavanje i one za poslugu, zajednička kužina, konoba za vino i ostala poljoprivredna dobra. Sveukupno je tu osam kuća, od čega danas tri služe kao prenoćišta za goste, a sve je smješteno na 12 tisuća kvadrata zemljišta s pripadajućim vinogradima

- Guvno je zapravo kostur cijele priče, jer progovara o prošlosti, ali i budućnosti. I za sto godina on se neće minjat. Kamen je odavde, s bračkih obronaka, obrađivan i ulagan u gazdinstvo koje san želi izgledom vratit u 17. stoljeće. Čista ilirska rustika, u koju su se idealno uklopili suhozidi. Kao gljive su nikli oko imanja – kaže Avliž. Desna ruka mu je sin Venceslav, što nam je otkrio vrata kućica u kojima se kamenim blokovima iz srca Brača suprotstavljaju tople drvene grede. Centar kamenih bungalova su viseći kreveti pričvršćeni za stropne grede, pokraj kojih se kroz male prozorčiće gleda na guvno i veliku krušnu peć što se pali s jutrom. Gosti Hacijende imaju na raspolaganju i veliku konobu, gdje se na zidovima i policama čuvaju raznorazni uporabni predmeti iz povijesti bračkog kraja. 

Đavolji ples

Bauli, škrinje, stari alati, vrčevi, pa čak i prirodne skulpture od vinove loze koje sam nazvao ‘Balo di đavolo’, ili Đavolji ples, sve sam to ukomponirano u ovaj prostor. I ove bačve progovaraju o ovom bračkom kraju, maslinarstvu, uljarstvu, poljoprivredi...

Pomno sam pazio i na biljke, imam tu danas indijske smokve i česminu, čuvarkuće i smrič, lozu šta nalikuje japanskom bonsaiju, a uvatija se i kanadski lovor šta sa ga iz Toronta donija i zasadija. Uz domaće likere, vino i ulje, ovde se nudi janjetina i stara bračka jela, ma sve onako kako je to nekada bilo – kaže Avliž, navodeći i kako ima namjeru Hacijendu zaštititi kao jedinstveni spomenik kulture.

Hacijendu je Avliž zamislio kao prostor u kojemu će obitelj nuditi poljoprivredna dobra skupljana tijekom cijele godine na svojim poljima. Time je čitava priča, duga zasad čak tri desetljeća, posve zaokružena, i spremna za predavanje njihovim novim generacijama

Tourist board Selca Office
Porat 1, 21426 Sumartin
tel. / fax: +385 21 648 209
e-mail: tzoselca@st.t-com.hr